PASIVNA KUĆA

 

Pasivna kuća označava standard zgrade kod kojeg je zimi kao i ljeti osigurana najviša mjera udobnosti bez aktivnog sistema grijanja ili klimatizacije – u kući je toplo bez radijatora, klime i sličnih uređaja. Zahvaljujući načelima pasivne gradnje i energetske učinkovitosti, pasivna kuća troši 80-90% manje energije uklanjanjem toplinskih gubitaka i maksimalnom iskoristivosti slobodnog dobivanja energije.

Ime pasivna kuća dao je njemački arhitekt Wolfgang Weiss. Koncept pasivne kuće je sagrađen prvi put kao probni projekt u Njemačkoj u mjestu Darmstadtu 1991 godine. Radi se o jednoj studiji koju je nadgledalo i njemačko ministarstvo zaštite okoliša, a projekt je razvio dr. sc. Wolfgang Feist (Passivhaus Institut). Praćenjem nekoliko stotina stambenih građevina, mjerenjima i analizama, dr. Feist spomenuo je da se pasivna kuća može napraviti dostižnim sredstvima. Do 2005. godine realizirano je više od 6,000 pasivnih kuća diljem Europe i svijeta. Danas ih ima preko 18 000. 

Pasivne kuće nose naziv i „jedno-litrene“ kuće, jer prema preračunu o količini potrošenog loživog ulja zahtijevaju manje od 1,5 l loživog ulja po kvadratnom metru godišnje, odnosno 15 kWh/m2 što je čini za cijelu energetsku jedinicu isplativijom od prosječne zgrade danas.

 

Arhitektonski koncept kuće, položaj, kvalitetno izvedeni sloj izolacije, njihovi proračuni moraju zadovoljavati visokim standardima i potrebno je dobiti gotovo zrakonepropustan prostor unutar kuće jer bi u protivnom dragocjena toplina izašla kroz spojeve i razne otvore.Važna je ispravna orijentacija u odnosu na strane svijeta. Velike prozorske površine moraju biti na jugu i ne smiju biti zasjenjene kako bi pasivni solarni dobici bili optimalni i prozori tako doprinosili toplinskoj stabilnosti kuće.

 

U pasivnim kućama debljina izolacije trebala bi biti od 25 do 40cm, prozori bi trebali biti sa trostrukim ostakljenjem i vratima koja imaju dobar koeficijent prijelaza topline čime se znatno smanjuju toplinski gubici, te potrebe za grijanjem.

 

Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim riječima, ako je zrak u prostoriji 20º C , a temperatura okoliša 0º C, temperatura ulaznog zraka se može podignuti i na 16º C. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, održavajući ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima uređajem.

Pasivne kuće su obiteljske kuće, višestambene zgrade, poslovne zgrade, škole, dječji vrtići. Ograničenja sa strane uporabe nema.